Povijest

Kritika kako je ambalaža proizvoda neaktualna, kako zaostaje za konkurencijom te je zbog toga manje omiljena, iz Aleksandrije u Egiptu i to još godine 1878, mogla je stići u Sloveniju jedino na račun Rogaške. Država Štajerska, tadašnja vlasnica dobavitelja Rogaške se pobrinula svojim privrednim mjerama da mineralna voda iz Rogaške Slatine (kao odgovarajući izvor prihoda) ima uvijek odgovarajući položaj na tržištu i da osim zaštićene ambalaže ima i napravljen znak proizvoda. Treća najprodavanija voda na svijetu je stoga danas, s svojom poviješću o punjenju, distribuciji, reklamiranju i ustanovljavanju znak proizvoda, te položaju na tržištu, nepresušni izvor znanja o povijesti marketinga u Sloveniji.

Reklamne akcije namijenjene europskom i neeuropskom tržištu bile su stalna praksa državnog lječilišta već od sredine 19. stoljeća, u vrijeme kada konkurente slovenske vode još nisu niti bile otkrivene. Današnji slogani "Za zdravlje" i "prije upotrebe samo natočiti u čašu" nasljednici su davnog, jasno zacrtanog koncepta viđenja Rogaške kao prirodnog izvora zdravlja i ljepote. Motivi rogaških reklama još su od otkrića Donata u prvom desetljeću dvadesetog stoljeća povezani s zdravim načinom života i s romantizmom velikih lječilišta. Od 20-tih godina dvadesetog stoljeća u reklamama prevladava ženski lik koji se klanja pred čašom Rogaške. Njena se predstava mijenjala tijekom desetljeća onako kako su se mijenjala nemirna vremena prve polovice dvadesetog stoljeća. Od početne opčinjenosti zorom se njena predstava pretvara u molećivu udubljenost rezignirane Evropejke suočene s dobom totalitarizma. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, u doba velikog razmaha prodaje Rogaške, je zdravlje, koje ova voda donosi, simbolizirao Apolon Belvederski, najljepši među grčkim bogovima. Odluka za njegov lik na reklami vezana je za legendu koja je bila predstavljena na naslovnoj strani Roitschocrenea, prve monografije posvećene Rogaškoj iz godine 1685. Apolon je prema toj slici nagovorio krilatog Pegaza da, umjesto vode iz svog izvora na mitološkoj gori Helikon, pije Rogašku. Njegov se lik na Donatu sačuvao sve do danas, ali se nisu sačuvali žuta etiketa i žuti zatvarač koji su bili osobni za Donat osamdesetih godina prošlog stoljeća. Izbor žute boje nije bio slučajan. Njime su htjeli podsjetiti na dio izgleda Donata kakav je bio neposredno nakon otkrića 1908.

Slike čuva Povijesni arhiv Celja