Osobine

Sastojci i elementi u Donatu Mg

Ugljikov dioksid
Važan je pratilac prirodnih mineralnih voda. Prednost ovih voda jednaka je sadržaju ugljikovog dioksida jer prirodno stabilizira vodu. Također osigurava i veći osjećaj svježine, kao i to da se pića čine hladnijim no što uistinu jesu. Zbog sadržaja CO₂ propusnost je želuca za sve korisne tvari (vitamine, minerale i soli) za želudac veća. Ugljikov dioksid pospješuje rad organa za varenje i tako ugodno djeluje na probavu.

Osjetljivi ljudi mogu na CO₂ reagirati promuklošću, a neki imaju probleme s napinjanjem. Drugih dokazanih nuspojava nema.

Topivost ugljikovog dioksida je ovisna o pritisku i temperaturi. Plin iz vode izlazi kad se pritisak smanjuje, a temperatura raste. Postoji opasnost da se izdvoje također i mineralne tvari, što se često događa (bijeli rubovi na boci, bijeli talog). Nakon svake je uporabe nužno dobro zatvoriti bocu, te je čuvati u tamnom i hladnom prostoru.

Fluorid
Flourid sprječava nastanak karijesa, a nužna dnevna doza je 12 do 18 mg na dan. Osim pomanjkanja fluorida, kvarove na zubima uzrokuje i pomanjkanje kalcija, magnezija, vitamina A i fosfora.

Jodid
Dnevne potrebe za jodom su 200 mcg. Najviše ga je u štitnjači kao tri i tetra jodtyhronin, što su dva važna hormona ove žlijezde. Oni reguliraju tjelesnu temperaturu, stanje tekućine u tijelu, centralni živčani sustav i utječu na razvoj organizma.

Sulfat
Sumpor se u prirodi javlja u elementarnom obliku kao sulfid i sulfat. U Donatu Mg nalaze se sulfat ili gorka sol i Na-sulfat ili Glauberova sol. Sumpor je nužan element aminokiselina, kao što su cystein, cistin i metionin, koji su nužni za proizvodnju bjelančevina. Bez sumpora nema ni vitamina B₁, biotina, insulina, keratina (za kosu i nokte).

Sulfati uklanjaju otrove iz tijela i sudjeluju u gradnji aminokiselina koje sadrže sumpor.

Sumpor skupa s magnezijem štiti želučanu sluznicu i kod probave otvara.

Klorid i natrij
Klorid je sastavni dio kostiju i želučane kiseline. Skupa s natrijem osigurava ravnotežu tjelesnih tekućina i uravnotežuje osmozni pritisak.

Suviše želučane kiseline, te suviše klorida (hiperacidnost) poznamo kao žgaravicu. Ublažavaju je antacidi među koje spada i soda bikarbona koja se nalazi u Donatu Mg.

Premalo klorida uzrokuje hipokloridiju. U želucu je premalo kiseline, enzima i sluzi što uzrokuje slabiju prokrvljenost sluznice želuca, njenu upalu, čak i nastanak raka.

U pitkoj je vodi dozvoljeno do 150 mg Na/l, što je 381 mg kuhinjske soli tj. natrijevog klorida. Donat Mg sadrži 128 mg NaCl na litru, što je 33,6 postotaka dozvoljenog sadržaja u pitkoj vodi. Ostatak natrijevih iona vezan je s bikarbonatim u sodi bilarbono i sulfatnim u Glauberovoj soli, a obje se koriste u medicini.

Soda bikarbona puferizira kiseli želučani sok, a Glauberova sol skupa s gorkom soli (magnezijevim sulfatom) otvara.

Dozvoljeni dnevni unos Na je šest g na dan. Važno je da znamo da jedan g Na vezuje za sebe 200 ml vode.

Kuhinjska sol, odnosno NaCl podiže krvni tlak, premda 30 do 50 postotaka ljudi reagira tako da im se pri redukcijskoj dijeti (manje NaCl) tlak smanjuje. Oni su osjetljivi na sol. Natrij također izlučuje iz tijela kalij.

Kalij
Kalij skupa s natrijem utječe na djelovanje srčanog mišića. Kalij je nužan za normalni rad živaca, aktivira vrstu enzima i vrlo je bitan element pri biosintezi bjelančevina. Najviše ga je u suhom voću i bananama. Izlučuje se kroz bubrege i predoziranje kalijem nije moguće osim ako nadbubrežne žlijezde nepravilno djeluju.

Pomanjkanje ovog elementa nastupa kod: narušene bazno-kisele ravnoteže, jednoličnih prehrambenih navika, kura mršavljenja, pretjeranog znojenja, stresa, bolesti jetre, uzimanja kure digitalisa i kortizonskih preparata.

Posljedice su: mišićna slabost, uočljivo smanjeni refleksi, apatija, slabost, povećanje srca, rast broja otkucaja srca, zatvor, problemi s disanjem...

Kalcij
99 postotaka kalcija uskladišteno je u kostima i zubima. Prilikom apsorbcije iz hrane igra važnu ulogu vitamin D, a prilikom prerade mnogi hormoni: parathormon podiže nivo Ca u krvi, kalcitonin snižava njegov nivo u krvi, estrogen i testosteron igraju važnu ulogu prilikom razmjene kalcija u tijelu - iz kosti u krv i obratno.

Dnevne potrebe tijela za kalcijem su 800 do 900 mg kod odraslih.

Djeca npr. imaju pomanjkanje kalcija jer uzimaju previše pića bogatih fosfatom, jedu premalo svježeg povrća i mliječnih proizvoda i previše čokolade, kakaa, špinata, korijenja...

Fosfati, masti, oksalna i pitinska kiselina skupa s kalcijem, željezom, cinkom i magnezijem tvore soli pitate koji otežavaju apsorbciju kalcija.

S godinama apsorpcija slabi i zbog pomanjkanja estrogena. Zdrav čovjek se ne može predozirati kalcijem. Bolesti kao što su nepravilno djelovanje nadbubrežnih žlijezda, trovanje vitaminom D, mliječno alkalni sindrom, pretjerano djelovanje štitnjače, te još neke, mogu prouzrokovati predoziranje.

Željezo (željezo, koje nakon oduzimanja željeza ostane u Donatu nije bitno za organizam jer se nalazi u oksidiranom obliku!)
Sastavni je dio hemoglobina koji ga sadrži od 63 do 73 postotaka, 3 do 5 postotaka je vezano na mioglobin, 0,3 postotaka na enzime i jedan posto ga je u krvnoj plazmi. 16 do 32 postotaka je uskladišteno u bjelančevinama (feritin i hemosiderin). Ostatak je u koštanoj srži, jetri, sluznici mokraćnog mjehura...

Na dan nam je nužno 10 do 15 mg željeza. Željezo je nužno pri transportu kisika po tijelu do ćelija, te ugljikovog dioksida nazad u pluća. Hemoglobin regulira također i krvnu reakciju kako krv ne bi bila prebazična niti prekisela, već kako bi reakcija bila stalna. Željezo je također i sastavni dio nekih enzima koji sudjeluju kod oslobađanja otrova iz tijela. Ako znamo da tijelo mora u 24 sata napraviti 170 milijarde eritrocita, možemo si zamisliti da je to mogućno samo ukoliko željeza ima dovoljno.

Pomanjkanje može biti prijelatentno, latentno i manifestno, ovisno o granici iscrpljenosti rezervi.

Mangan
To je element u tragovima o kojem se još uvijek ne zna mnogo. Aktivira neke tjelesne enzime i mogućno je da sprječava epileptične napade. Na dan nam ga je potrebno od dva do pet mg. Pomanjkanje uzrokuje slabost, upalu kože, povraćanje, niske vrijednosti u krvi i gubljenje tjelesne težine. Pomanjkanje se javlja kod dijabetičara i epileptičara. Predoziranje odnosno trovanje ovim elementom zapravo nije moguće. Može se pojaviti u iznimnim okolnostima i ispoljava se kao bronhijalna astma, upala pluća, upala nosne sluznice, a kronično kao umor, naleti znojenja, impotencija, temperatura, govorne smetnje...

Drugi elementi u tragovima

Nikal kao element utječe na hormonsku ravnotežu, razmjenu masti i stabilizira nukleinsku kiselinu.

Litij i bromid djeluju umirujuće.

Donat Mg sadrži još i silicijsku, metaborovu kiselinu, te tragove mnogih drugih elemenata.

Svi ti elementi važni su za različite procese metabolizma u tijelu i zaokružuju ljekovito djelovanje Donata Mg.