Donat MG
Choose your language:
Traženje:
 

Prirodne mineralne vode
Sastojci i elementi u Donatu Mg
Geologija
Kuči » Osobine » Geologija

Osobine

Geologija


Dosadašnja hidrogeološka, geološka i geofizikalna istraživanja ukazuju na to, da je za opskrbu Rogaške Slatine mineralnom vodom i plinom CO2 najvažnije područje između Sečovja na istoku i Podplata i Gabernika na zapadu, odnosno između Donačkog prijeloma na sjeveru i Šoštanjskog tj. Rogaškog prijeloma na jugu.

Na tom području iskorištavamo mineralne vode Donat Mg i Tempel, te izvorsku vodu Tiha. Južno od Rogaškog prijeloma je godine 1992. na dubini od 1520m zahvaćena termomineralna voda temperature 63oC, koja je po kemijskom sastavu praktično ista kao voda u Karlovyim varyima.

Po balneološkoj klasifikaciji vode su razvrstane na:

  • Donat Mg: Mg - Na - HCO3 - SO4
  • Tempel: Mg - Na - Ca - HCO3
  • Tiha: Ca - Mg - HCO3
  • Termalna: Na - HCO3 - SO4 - Cl

Eksploatacijske bušotine za mineralne vode duboke su od 265 m do 606 m, za izvorsku vodu 170 m, a za termalnu vodu 1700 m.

Mineralna voda Donat Mg Geološki i geotehnički profil bušotine K-2a/86


Šire područje Rogaške Slatine svakako je jedno od tektonski ugroženijih područja u Sloveniji. Na tom se prostoru susreću regionalni tektonski jarkovi u smjeru sjeverozapad-jugozapad: Šoštanjski, Labotski i Donački. Ove prijelome, tj. prijelomne zone presjecaju neki poprečni presjeci u smjeru sjever - jug.

Proučena karta termalnih i mineralnih izvora u Sloveniji

U okolici Rogaške Slatine nalaze se najstarije, vjerojatno donje permske (285 milijuna godina) stijene na sjeverozapadnom dijelu područja oko Donačke prelomnice. One su zastupljene prije svega s vapnencem i u manjoj mjeri s kremenovim pješčenjakom i glinenim škriljavcem.

Triajsne starosti (225 - 195 milijuna godina) masivni su dolomit.

Najveći obim imaju terciajrne stijene (65 - 2 milijuna godina). Prevladava andezitna sedra, koja je najvažniji vodeni rezervoar iz kojega se uzima mineralna voda DONAT Mg. Na površini se nalazi u uskom pojasu između Gabernika i Zg. Sečovija, a prema podatcima istraživačkog bušenja znamo da su sedra zastupljena na cijelom prostoru između donačke prijelomne zone na sjeveru i šoštanjske prijelomne zone na jugu. Površinski sloj spomenutih stijena predstavlja tamno sivi pješačni lapor koji ima najveći obujam u centralnom dijelu.

Nov vrelec mineralne vode v Spodnji Kostrivnici

Copyright © 2006-2008, Fabrika 13®, All rights reserved.